Tea is a work of art and needs the hand of a master to reveal its most noble qualities.
Okakura Kakuzo (The Book of Tea – 1906.)
Welcome to the liketeaalot Blog, a place where we strive to become the top source of information about tea. Our passionate research is focused on discovering the exceptional health benefits of green tea, as well as other herbal and fruit infusions that are lovingly called tea. We dig deep into the meaning of tea in different cultures around the world.
Our ultimate goal is to share with you not only a wealth of information, but also our passion for tea, providing you with interesting and inspiring content. We invite you to dive into all the beauty and complexity of this phenomenal drink with us. Through our articles, we want to take you on a journey where there is no room for noise, stress, busyness and all the negative things that modern times often bring us.
Allow tea to take you to a place where everyday life becomes an oasis of peace and enjoyment.
Zadovoljstvo nam je predstaviti naš novi logo. Novi logo izradila je mlada dizajnerica u nastajanju. On predstavlja ono što ovaj blog jest: blog o čaju na hrvatskom jeziku s ambicijom da postane mjesto gdje se najbolje možete informirati o čaju na hrvatskom jeziku i gdje će te po prihvatljivim cijenama moći kupovati unikatni, ručno rađeni pribor za čaj, hrvatskog brenda i dalekoistočnog dizajna.
Logo prikazuje općeprihvaćenu riječ za čaj – CHAI, napisanu glagoljicom koja prikazuje ritual ispijanja čaja: čajnik, šalica i vaza s cvijetom u njoj.
Glagoljica je najstarije slavensko pismo čiji se nastanak vezuje uz misionarski rad braće Ćirila i Metoda. Njih je bizantski car 863. g. poslao u Moravsku da tamo šire kršćansku vjeru među slavenskim pučanstvom. Tada su Sveta braća odlučila prevesti bogoslužne knjige na staroslavenski jezik koji je bio razumljiv ondašnjem pučanstvu. Kako se riječi tog jezika nisu mogle pisati ni grčkim ni latinskim pismom, Ćiril je izmislio novo pismo – glagoljicu.
Smrću Ćirila i Metoda, ugasila se i glagoljica u Moravskoj, ali su njihovi učenici prenosili pismo i širili njihove ideje na Zapadu i Jugu. Glagoljica se trajno zadržala jedino kod Hrvata, a najduže se zadržala u Istri i primorskim krajevima Hrvatske i to ponajviše u liturgijske svrhe. Sve do dvadesetih godina XX. st. u crkvama se čitalo i pjevalo iz crkvenih knjiga pisanih glagoljicom, na staroslavenskom jeziku hrvatske redakcije. Svećenici glagoljaši su svojim djelovanjem snažno obilježili istarsku kulturu i književnost kroz stoljeća. U vrijeme glagoljaštva najrazvijenije sredine bili su gradići poput Roča i Huma. Iako je glagoljica bila crkveno pismo, njome su se ispisivale i oporuke, administrativni dokumenti, javne isprave, ugovori, njome su se služili notari, komunalna uprava, itd. Zahvaljujući glagoljskom pismu i glagoljašima, i do tada, neukog hrvatskog puka u ruralnim sredinama, barem djelomično su dopirala kulturna, književna i duhovna dostignuća europskog srednjovjekovlja.
EN 
HR