Napitak koji se najviše konzumira u svijetu je čaj. To je općepoznata činjenica, no znate li koja zemlja prednjači u konzumaciji čaja? Ne, to nije Kina, nije Japan a nije niti Indija. Prema izvješću iz 2016. godine računajući po glavi stanovnika, čaj se najviše pije u Turskoj. Stanovnik Turske popije otprilike 1.300 šalica čaja godišnje, odnosno 3.16 kg čaja. Dnevno to iznosi 3 do 4 šalice. Tijekom hladnih zimskih dana taj broj se popne i na 10.
Prema podatcima iz prošle, 2022. godine, Turska je s oko 260.000 tona proizvedenog čaja, odnosno 3,23 kg po glavi stanovnika, među prvih 6 proizvođača čaja u svijetu.
Kultura pijenja čaja u Turskoj i Azerbajdžanu čak je nedavno upisana na UNESCO-v popis nematerijalne baštine, na ponos cijele regije.
Nakon Turske, slijede Irska s 2,19 kg, zatim Velika Britanija s 1,94 kg te Rusija s 1,38 kg čaja po glavi stanovnika.
Tradicionalni turski čaj
Turski čaj spada u kategoriju crnih čajeva. Listići čaja duže fermentiraju nego kod ostalih crnih čajeva što ga čini jakim crnim čajem, izražene arome, pune teksture i bogatog okusa sa značajnim postotkom kofeina, ali još uvijek manje od kave, što ga čini adekvatnom zamjenom za kavu.
Turska proizvodnja čaja nalazi se u sjeveroistočnoj crnomorskoj regiji s 84.000 hektara zemlje za čaj. Uzgoj čaja raspoređen je u određenim regijama, uključujući provinciju Rize, provinciju Trabzon, provinciju Artvin, provinciju Giresun i provinciju Ordu, dosežući na nekim mjestima 30 kilometara u unutrašnjost i visinu od oko 1000 metara (3281 stopa). Među njima Rize, gdje je 1947. godine izgrađena prva tvornica čaja u Turskoj, proizvodi više od 66% čaja u Turskoj, što ga čini ogromnom plantažom čaja u ovoj zemlji.
Turska ima različite klimatske uvjete u različitim dijelovima zemlje, ali planine Kaçkar i blizina Crnog mora stvaraju klimu idealnu za plantaže čaja.
Proizvodnja, od berbe do prerade, turskog čaja odvija se u periodu od 6 mjeseci, između svibnja i listopada što nudi najbolju klimu. Proizveden je bez kemikalija i bez kemijskih dodataka.
Svježe ubrani listići prvo moraju povenuti, pa im se sadržaj vode od 70-80 % smanjuje na 50-55 %.
Nakon što su listovi dovoljno (ali ne previše) povenuli, podvrgnu se valjanju pri kojem se stanični ekstrakt osušenog lista čaja razmazuje po površini smotanog lista, svježi listovi čaja se režu, melju i valjaju u različitim strojevima za proizvodnju čaja te započinje proces oksidacije.
Zatim slijedi fermentacija, postupak kod kojeg crni čaj dobiva željenu boju, oštrinu, svjetlinu, miris i aromu tako što se mijenja biološka struktura kemijskih spojeva koji postoje u staničnom ekstraktu smotanog svježeg lista čaja kao rezultat učinka oksidirajućih enzima.
Kada je postupak obrade listova završen potrebno ga je sortirati i na odgovarajući način spremiti, skladištiti, kako bi što duže zadržao svoju kvalitetu i kako bi krajnji korisnici mogli uživati u svim njegovim blagodatima. Sortiranje se obavlja tako što se suhi čajevi koji izlaze iz peći razvrstavaju prema gustoći, debljini i kvaliteti prosijavanjem kroz standardnu mrežicu.
Zašto Turci piju čaj?
Čaj je bitan dio turske kulture i najčešće je konzumirani topli napitak, usprkos dugoj povijesti konzumiranja kave. Pije se posvuda, kod kuće, u kavanama, društvenim okupljanjima muškaraca (Kiraathane) te drugim društvenim okupljanjima kao što su vjenčanja, sprovodi i sl. i u svako doba dana, nakon doručka, ručka i večere, pa i češće. Osim što druženje čini ugodnijim, njegova redovna konzumacija ima i povoljan učinak za zdravlje.
Svoju veliku popularnost stekao je tek u 20. stoljeću, do kada je kava zauzimala prvo mjesto. No za vrijeme Prvog svjetskog rata i nakon njega kava je postala preskupa pa su ljudi ohrabrivani da kao alternativu piju čaj.
Nakon gubitka jugoistočnih teritorija poslije pada Osmanlijskog Carstva, kava je postala skupa za uvoz. Pod urgiranjem osnivača republike, Ataturka, narod Turske okrenuo se čaju zbog dostupnosti domaćih resursa.
Tradicionalno, Turci piju čisti čaj, često, zbog njegove jačine, u kombinaciji sa šećerom u kockama (tur. kesme şeker) ili nekom specifičnom turskom slasticom kao što su rahat-lokum baklava ili slično.
Čaj će vam ponuditi i kada dođete u goste, kao znak dobrodošlice, a ukoliko vam je tradicionalni turski čaj prejak, čak i uz ukusne slastice, mogu vam ga ponuditi s limunom ali nikada s mlijekom.
Zbog svoje jačine, umjesto u velikim šalicama, poslužuje se u malim staklenim čašama oblika tulipana, postavljenim na tanjurić sa žličicom u čaši, kako bi se čaj prije ohladio i kako bi se izbjeglo pucanje stakla zbog visoke temperature tekućine. Također, zbog visoke temperature napitka čašice se primaju za rub, kako užitak ispijanja ne bi pokvarili sprženi prsti. Ukrašavanje ovih čašica ponekad spada u pravu umjetnost.
Osim crnog, u Turskoj se sve više konzumira čaj od šipka i čaj od cvjeta lipe.
Kako se priprema dobar turski čaj?
Turski čaj je sam po sebi jak, a specifičan način pripreme dodatno naglašava njegovu snagu, aromu i punoću teksture.
Ako želite pripremiti dobar turski čaj treba slijediti osnovna pravila:
Čaj se mora čuvati u zatvorenoj ambalaži tako da na njega ne utječu vlaga i vanjski mirisi.
Za najbolje rezultate preporučuje se voda bez kamenca i odgovarajući pribor: çaydanlık. Dvije posude, jedna veća, za kuhanje vode-kotlić/kuhalo i druga manja, postavljena na prvu-za pripremu čaja-čajnik.
Nakon što isperete čisti čajnik mlakom vodom, stavite jednu čajnu žličicu čaja po osobi, dok se voda kuha u kuhalu za čaj. Dio kipuće vode iz kuhala za čaj ulijeva se u čajnik, kako bi se dobio jak, koncentrirani čaj.
Plamen ispod kuhala za čaj se smanji i čajnik se stavi na kuhalo za čaj tako da se kuha na pari ispod.
Čaj u čajniku (gornjoj posudi) treba kuhati 15 min., nikako duže od 30 min, nakon čega je spreman za ulijevanje u male čaše, obično pune 1/3 ili 1/4, ovisno o tome koliko jak čaj preferirate.
Ostatak vode iz donje posude lijeva se prema individualnoj bazi, dajući svakom izbor od blagog (tur. açık), srednjeg (tur. tavşan kanı – doslovno “zečija krv”), do jakog napitka (tur. koyu – doslovno “taman” ili “mračan”). Čaj treba popiti u roku od 30 minuta.
Ozbiljni ljubitelji čaja obično odlaze u kavanu ili čajnu kuću gdje se čaj poslužuje iz samovara (na turskom Semaver) kako bi sami mogli napuniti čaše koliko god žele.
Koristi turskog čaja za zdravlje
Turski čaj pruža velike blagodati za naše zdravlje. Ovim napitkom možete ugoditi svojim osjetilima, socijalizirati se i njegovati svoje tijelo u isto vrijeme; 3 u 1.
Dvije do tri šalice ovog čaja dnevno dovoljne su da bi smanjile rizike od raznih bolesti:
- Održava ravnotežu vode u tijelu, bez obzira što ima određenu količinu kofeina. Poznato je da kofein može izazvati efekt dehidriracije tijela, ali u čaju on djeluje na sasvim drugačiji način zbog polifenola i katehina s kojima djeluje u suradnji
- Smanjuje rizik od infarkta i poboljšava zdravlje srca
- Smanjuje LDL, „loš kolesterol“ koji doprinosi srčanom zastoju i moždanom udaru;
- Sprječava nastanak stanica koje uzrokuju rak jer sadrži određenu količinu polifenola i katehina
- Smanjuje rizik od visokog tlaka
- Duhan i toksične kemikalije mogu uzrokovati oštećenje DNK, antioksidansi u ovom čaju mogu blokirati ta oštećenja; ipak nemojte pretjerivati s cigaretama ili još bolje, nemojte uopće pušiti i nastojte izbjeći bilo kakvo izlaganje toksičnim kemikalijama
- Smanjuje rizik od dijabetesa i pretilosti-već od jedne do dvije čašice dnevno
- Ako se bavite sportom, ovaj čaj će vam definitivno poboljšati izvedbu
- Sprječava napetost i nesanicu; smanjuje nivo kortizola, hormona stresa u tijelu
- Poboljšava zdravlje kože
- Jača imunološki sustav
- Smanjuje rizik od tumora na mozgu
- Poboljšava probave, naročito nakon obilnijeg ili težeg obroka
- Zaustavlja proljev i pojačanu funkcija bubrega
- Poboljšava koncentraciju pomoću L-teanina, aminokiseline koja je sadržana u ovom čaju
Puno je razloga zbog kojih, nakon dugog i napornog dana, trebate umiriti um i tijelo toplom šalicom turskog čaja.
HR 
EN