{"id":70,"date":"2020-04-13T13:43:36","date_gmt":"2020-04-13T11:43:36","guid":{"rendered":"http:\/\/liketeaalot.com\/?page_id=70"},"modified":"2025-01-03T08:27:29","modified_gmt":"2025-01-03T08:27:29","slug":"povijest-caja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/liketeaalot.com\/hr\/povijest-caja\/","title":{"rendered":"Povijest u \u0161alici: Tajne \u010daja koje niste znali"},"content":{"rendered":"\n<div id=\"ez-toc-container\" class=\"ez-toc-v2_0_73 counter-hierarchy ez-toc-counter ez-toc-grey ez-toc-container-direction\">\n<div class=\"ez-toc-title-container\">\n<p class=\"ez-toc-title\" style=\"cursor:inherit\">Table of Contents<\/p>\n<span class=\"ez-toc-title-toggle\"><a href=\"#\" class=\"ez-toc-pull-right ez-toc-btn ez-toc-btn-xs ez-toc-btn-default ez-toc-toggle\" aria-label=\"Toggle Table of Content\"><span class=\"ez-toc-js-icon-con\"><span class=\"\"><span class=\"eztoc-hide\" style=\"display:none;\">Toggle<\/span><span class=\"ez-toc-icon-toggle-span\"><svg style=\"fill: #999;color:#999\" xmlns=\"http:\/\/www.w3.org\/2000\/svg\" class=\"list-377408\" width=\"20px\" height=\"20px\" viewBox=\"0 0 24 24\" fill=\"none\"><path d=\"M6 6H4v2h2V6zm14 0H8v2h12V6zM4 11h2v2H4v-2zm16 0H8v2h12v-2zM4 16h2v2H4v-2zm16 0H8v2h12v-2z\" fill=\"currentColor\"><\/path><\/svg><svg style=\"fill: #999;color:#999\" class=\"arrow-unsorted-368013\" xmlns=\"http:\/\/www.w3.org\/2000\/svg\" width=\"10px\" height=\"10px\" viewBox=\"0 0 24 24\" version=\"1.2\" baseProfile=\"tiny\"><path d=\"M18.2 9.3l-6.2-6.3-6.2 6.3c-.2.2-.3.4-.3.7s.1.5.3.7c.2.2.4.3.7.3h11c.3 0 .5-.1.7-.3.2-.2.3-.5.3-.7s-.1-.5-.3-.7zM5.8 14.7l6.2 6.3 6.2-6.3c.2-.2.3-.5.3-.7s-.1-.5-.3-.7c-.2-.2-.4-.3-.7-.3h-11c-.3 0-.5.1-.7.3-.2.2-.3.5-.3.7s.1.5.3.7z\"\/><\/svg><\/span><\/span><\/span><\/a><\/span><\/div>\n<nav><ul class='ez-toc-list ez-toc-list-level-1 ' ><ul class='ez-toc-list-level-3' ><li class='ez-toc-heading-level-3'><a class=\"ez-toc-link ez-toc-heading-1\" href=\"https:\/\/liketeaalot.com\/hr\/povijest-caja\/#Nevjerojatna_povijest_caja\" title=\"Nevjerojatna povijest \u010daja\">Nevjerojatna povijest \u010daja<\/a><ul class='ez-toc-list-level-4' ><li class='ez-toc-heading-level-4'><a class=\"ez-toc-link ez-toc-heading-2\" href=\"https:\/\/liketeaalot.com\/hr\/povijest-caja\/#Putovanje_u_daleku_proslost\" title=\"Putovanje u daleku pro\u0161lost\">Putovanje u daleku pro\u0161lost<\/a><\/li><\/ul><\/li><\/ul><\/li><li class='ez-toc-page-1 ez-toc-heading-level-2'><a class=\"ez-toc-link ez-toc-heading-3\" href=\"https:\/\/liketeaalot.com\/hr\/povijest-caja\/#3000_godina_prije_piramida\" title=\"3000 godina prije piramida\">3000 godina prije piramida<\/a><ul class='ez-toc-list-level-4' ><li class='ez-toc-heading-level-4'><ul class='ez-toc-list-level-4' ><li class='ez-toc-heading-level-4'><a class=\"ez-toc-link ez-toc-heading-4\" href=\"https:\/\/liketeaalot.com\/hr\/povijest-caja\/#Car_Shen_Nung\" title=\"Car Shen Nung\">Car Shen Nung<\/a><\/li><li class='ez-toc-page-1 ez-toc-heading-level-4'><a class=\"ez-toc-link ez-toc-heading-5\" href=\"https:\/\/liketeaalot.com\/hr\/povijest-caja\/#Shennung_travar\" title=\"Shennung travar\">Shennung travar<\/a><\/li><li class='ez-toc-page-1 ez-toc-heading-level-4'><a class=\"ez-toc-link ez-toc-heading-6\" href=\"https:\/\/liketeaalot.com\/hr\/povijest-caja\/#Bodhidharma_i_cudesni_napitak\" title=\"Bodhidharma i \u010dudesni napitak\">Bodhidharma i \u010dudesni napitak<\/a><\/li><li class='ez-toc-page-1 ez-toc-heading-level-4'><a class=\"ez-toc-link ez-toc-heading-7\" href=\"https:\/\/liketeaalot.com\/hr\/povijest-caja\/#Lu_Yu_i_%E2%80%9CKlasik_caja%E2%80%9D\" title=\"Lu Yu i &#8220;Klasik \u010daja&#8221;\">Lu Yu i &#8220;Klasik \u010daja&#8221;<\/a><\/li><li class='ez-toc-page-1 ez-toc-heading-level-4'><a class=\"ez-toc-link ez-toc-heading-8\" href=\"https:\/\/liketeaalot.com\/hr\/povijest-caja\/#Svjetska_epidemija_caja\" title=\"Svjetska epidemija \u010daja\">Svjetska epidemija \u010daja<\/a><\/li><\/ul><\/li><\/ul><\/li><\/ul><\/nav><\/div>\n<h3 class=\"wp-block-heading has-luminous-vivid-orange-color has-text-color\"><span class=\"ez-toc-section\" id=\"Nevjerojatna_povijest_caja\"><\/span>Nevjerojatna povijest \u010daja <span class=\"ez-toc-section-end\"><\/span><\/h3>\n\n\n\n<h4 class=\"wp-block-heading has-luminous-vivid-orange-color has-text-color\"><span class=\"ez-toc-section\" id=\"Putovanje_u_daleku_proslost\"><\/span>Putovanje u daleku pro\u0161lost<span class=\"ez-toc-section-end\"><\/span><\/h4>\n\n\n\n<p class=\"has-drop-cap has-text-align-left has-luminous-vivid-orange-color has-text-color\"><strong>\u010caj <\/strong>je kao biljka, <em>&#8220;lijek&#8221;<\/em>, napitak, jedinstven. Postoje arheolo\u0161ki dokazi o prvom ispijanju <a rel=\"noreferrer noopener\" href=\"https:\/\/liketeaalot.com\/caj\/\" target=\"_blank\">\u010daja <\/a>koji, prema Ilustriranoj enciklopediji pra\u010dovjeka iz 1978. g. (<em>Illustrated Encyclopedia of Prahistoric Man-1978., editor K. Jelinek<\/em>) datiraju iz ranog Paleolitika, 500.000 godina unazad. Jo\u0161 je <em>Homo erectus<\/em> na podru\u010dju sada\u0161nje Kine znao da se listi\u0107i biljke <em><a href=\"https:\/\/liketeaalot.com\/caj\/\">Camelia sinensis<\/a><\/em> trebaju preliti vru\u0107om vodom kako bi se dobio okrepljuju\u0107i napitak.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-full\"><img data-recalc-dims=\"1\" loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"250\" height=\"176\" src=\"https:\/\/i0.wp.com\/liketeaalot.com\/wp-content\/uploads\/2020\/04\/homo-erectus-chai-manji-1.gif?resize=250%2C176&#038;ssl=1\" alt=\"Homo erectus i \u010daj\" class=\"wp-image-232\"\/><figcaption class=\"wp-element-caption\">Je li homo erectus pio \u010daj?<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p class=\"has-drop-cap has-text-align-left has-luminous-vivid-orange-color has-text-color\"> Op\u0107epoznata \u010dinjenica da je pradomovina \u010dajevca Kina, potkrepljuje ovu teoriju, iako znanstvenici dvoje o tome da je <em>homo erectus<\/em> termi\u010dki obra\u0111ivao hranu, unato\u010d tome \u0161to je bio prvi pra\u010dovjek koji je upoznao vatru i njezinu va\u017enost u svakodnevnom \u017eivotu. No mo\u017eda je ipak po\u010deo s kuhanjem <a href=\"https:\/\/liketeaalot.com\/2020\/08\/19\/vrste-cajeva\/\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">\u010daja<\/a>\u2026ili je mo\u017eda samo \u017evakao listi\u0107e iz zdravstvenih razloga. Povod za razmi\u0161ljanje mogu nam biti neka arheolo\u0161ka otkri\u0107a pa i spisi iz stare Kine i Tibeta koja ukazuju na postojanje mitskog potonulog kontinenta prije vi\u0161e od 200.000 godina, Lemuriu. Velik dio tog kontinenta zauzimao je i prostor dana\u0161nje Kine. Stari spisi ukazuju na visok stupanj civilizacije stanovnika tog pradavnog kontinenta, pa postoji velika vjerojatnost da su nastavili koristiti Cameliu sinensis dobro poznavaju\u0107i dobrobiti ove mo\u0107ne biljke.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading has-luminous-vivid-orange-color has-text-color\"><span class=\"ez-toc-section\" id=\"3000_godina_prije_piramida\"><\/span><strong>3000 godina prije piramida<\/strong><span class=\"ez-toc-section-end\"><\/span><\/h2>\n\n\n\n<p class=\"has-luminous-vivid-orange-color has-text-color\">Godine 1978. arheolozi su posve neo\u010dekivano prona\u0161li relikvije <a href=\"https:\/\/liketeaalot.com\/caj\/\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">\u010daja <\/a>na planinu Tianluo, za koje je procijenjeno da su stare 7000 godina. 26 godina kasnije objavljeno je jo\u0161 jedno obe\u0107avaju\u0107e otkri\u0107e: u istim planinama arheolozi su prona\u0161li stare korijene biljke <a href=\"https:\/\/liketeaalot.com\/caj\/\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">Camellia Sinenses<\/a> i razbijenu keramiku. Nakon daljnjeg istra\u017eivanja, arheolozi su objavili da su ti korijeni stari oko 6 000 godina. Sve upu\u0107uje na to da je uzgoj \u010daja zapo\u010deo 3000 ili 4000 godina prije nego \u0161to je sagra\u0111ena prva piramida.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-luminous-vivid-orange-color has-text-color\">Radnje dvije najpoznatije legende o \u010daju odvijaju se puno kasnije.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-luminous-vivid-orange-color has-text-color\">Prva legenda je o \u010duvenom kineskom caru za kojeg se tvrdi da je ljudima donio znanje o biljkama i medicini. Car je isku\u0161ao na tisu\u0107e biljaka kako bi spoznao njihove mogu\u0107nosti da pomognu ili naude \u010dovjeku (kako li je pre\u017eivio one koje mogu nauditi \u010dovjeku?)&nbsp; Neki \u010dak tvrde da mu je u pojedinim trenutcima ko\u017ea postajala prozirna kako bi uvidio djelovanje pojedine biljke (legenda ne navodi kakve trave je koristio doti\u010dni i svi oni koji su vidjeli njegovu &#8220;<em>prozirnu ko\u017eu<\/em>&#8220;). Druga legenda je o budisti\u010dkom sve\u0107eniku Bodhidarmi.<\/p>\n\n\n\n<h4 class=\"wp-block-heading has-text-color\" style=\"color:#0da66e\"><span class=\"ez-toc-section\" id=\"Car_Shen_Nung\"><\/span>Car Shen Nung<span class=\"ez-toc-section-end\"><\/span><\/h4>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large is-resized\"><img data-recalc-dims=\"1\" loading=\"lazy\" decoding=\"async\" src=\"https:\/\/i0.wp.com\/liketeaalot.com\/wp-content\/uploads\/2020\/04\/Sun-Nung-crtez-manji-1.gif?resize=328%2C280&#038;ssl=1\" alt=\"\" class=\"wp-image-79\" width=\"328\" height=\"280\"\/><figcaption class=\"wp-element-caption\">Car Shen Nung<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-left has-text-color\" style=\"color:#10a36d\">Legenda o caru, datira oko 2700 godina prije Krista. Kineski car <em>Shen Nung,<\/em> pravi znalac za svakakvu zelenjavu, puno je putovao kako bi istra\u017eivao i podijelio svoje znanje sa &nbsp;sunarodnjacima. Na jednom svom putovanju sjeo je ispod jednog drveta da se odmori i okrijepi. Bio je \u017eedan pa je zakuhao vodu kako bi ju dezinficirao i kasnije popio. Zapuhao je vjetar i u vru\u0107u vodu su mu, gle \u010duda, upali listi\u0107i s drveta ispod kojeg je sjedio. Voda je promijenila boju. Nesmiljenom hrabro\u0161\u0107u i radoznalo\u0161\u0107u pravog istra\u017eiva\u010da, car je probao vodu i ostao osupnut valom energije i mirom koji ga je pro\u017eeo. Ova legenda tako\u0111er ima vi\u0161e varijacija od kojih je naprijed spomenuta najpoznatija.<\/p>\n\n\n\n<h4 class=\"wp-block-heading has-text-color\" style=\"color:#10aa71\"><span class=\"ez-toc-section\" id=\"Shennung_travar\"><\/span><g class=\"gr_ gr_8 gr-alert gr_spell gr_inline_cards gr_run_anim ContextualSpelling ins-del multiReplace\" id=\"8\" data-gr-id=\"8\">Shennung<\/g> travar<span class=\"ez-toc-section-end\"><\/span><\/h4>\n\n\n\n<p class=\"has-text-color\" style=\"color:#109a67\">Jedna od manje poznatih verzija spominje <em>Shennonga<\/em> travara koji je kako bi pomogao svom plemenu samostalno istra\u017eivao razne trave, kako bi nau\u010dio koje su dobre za zdravlje, a koje otrovne. I u ovoj&nbsp; legendi tako\u0111er se govori kako je <em>Shennong<\/em> mogao vidjeti kroz ko\u017eu svoje organe i njihovo funkcioniranje. Jednog je dana probao \u010dak 72 otrovne trave, \u0161to je i za njega bilo previ\u0161e. Sru\u0161io se na zemlju i dok je padao, zgrabio je granu obli\u017enjeg grma i li\u0161\u0107e s nje. Po navici stavio je li\u0161\u0107e u usta, po\u010deo \u017evakati i odmah se oporavio. Fasciniran tim \u010dudom biljci je dao ime \u201e<em>cha\u201c<\/em>-ispitati, provjeriti. Od tada je dana&nbsp;Shennong \u010desto koristio <a href=\"https:\/\/liketeaalot.com\/caj\/\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\"><em>cha<\/em> <\/a>kao protuotrov, a ljudi su poznavali <em>cha <\/em>po njemu, ali s druga\u010dijim ideogramom, koji na kineskom zna\u010di <a href=\"https:\/\/liketeaalot.com\/caj\/\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">\u010daj<\/a>.<\/p>\n\n\n\n<h4 class=\"wp-block-heading has-vivid-red-color has-text-color\"><span class=\"ez-toc-section\" id=\"Bodhidharma_i_cudesni_napitak\"><\/span>Bodhid<g class=\"gr_ gr_9 gr-alert gr_spell gr_inline_cards gr_run_anim ContextualSpelling ins-del multiReplace\" id=\"9\" data-gr-id=\"9\">h<\/g>arma i \u010dudesni napitak<span class=\"ez-toc-section-end\"><\/span><\/h4>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-full\"><img data-recalc-dims=\"1\" loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"152\" height=\"229\" src=\"https:\/\/i0.wp.com\/liketeaalot.com\/wp-content\/uploads\/2020\/04\/Bodhidharma-crno-bijeli-Copy-1.jpg?resize=152%2C229&#038;ssl=1\" alt=\"Bodhidharma\" class=\"wp-image-82\"\/><figcaption class=\"wp-element-caption\">Bodhidharma<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p class=\"has-vivid-red-color has-text-color\">Druga pak legenda, legenda o Bodhidarmi, ima dvije verzije i jo\u0161 poneku varijaciju. Jedna verzija govori kako je budisti\u010dki sve\u0107enik Bodhidarma, koji se zavjetovao na neprekidnu meditaciju od, ni manje ni vi\u0161e, nego devet godina, \u0161to je podrazumijevalo potpunu budnost sve vrijeme meditacije, nakon pet godina neprekidne meditacije umalo zaspao. Kako mu se to ne bi ponovilo, ubrao je list s obli\u017enjeg \u017ebuna i po\u010deo ga \u017evakati. Nakon kratkog vremena osjetio se okrijepljen i nastavio meditirati. Svaki puta kada je osjetio da bi mogao zaspati ponovno je ubrao i \u017evakao li\u0161\u0107e s istog \u017ebuna i tako uspio ispuniti zavjet. Kasnije je poticao ostale sve\u0107enike da \u010dine isto pri svojim meditacijama. Legenda ne govori kako su i kada shvatili da se od listi\u0107a mo\u017ee skuhati <a href=\"https:\/\/liketeaalot.com\/caj\/\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">\u010daj<\/a>. Osim otkri\u0107a \u010dudesne biljke, dao im je i bonus, nau\u010dio ih je kako se odbraniti od mnogih bandi koje su u to vrijeme harale onim podru\u010djima; radi se o \u010duvenom <em>Shaolin kung-fu<\/em>. <\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-vivid-red-color has-text-color\">Druga verzija govori kako je Bodhidarma tijekom meditacije zaspao, te u naletu bijesa odrezao vlastite vje\u0111e kako se to ne bi ponovilo. Na mjestu gdje je bacio vje\u0111e izrastao je \u017ebun <em>Camelie sinensis<\/em>. Niti ova legenda ne govori kako su kasnije shvatili da listi\u0107i te iste biljke daju okrepljuju\u0107i napitak. Druga verzija legende o Bodhidharmi prikladnija je za japanski na\u010din razmi\u0161ljanja i njihov stav prema gotovo svemu \u0161to rade; ozbiljnost-odgovornost-disciplina. No, koju god verziju uzeli u obzir , legendu o Bodhidarmi, o\u010dito, valja shvatiti simboli\u010dki, jer potonji je \u0161irio budisti\u010dki nauk negdje u 5.-6. st., a zapisi o ispijanju \u010daja datiraju daleko prije toga. Budisti\u010dki sve\u0107enici negdje oko 729. godine donose <a rel=\"noreferrer noopener\" href=\"https:\/\/liketeaalot.com\/caj\/\" target=\"_blank\">\u010daj <\/a>u Japan.<\/p>\n\n\n<div class=\"wp-block-image\">\n<figure class=\"aligncenter size-large is-resized\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" src=\"https:\/\/i1.wp.com\/liketeaalot.com\/wp-content\/uploads\/2020\/04\/Budist-monk-manji.gif?fit=628%2C1024\" alt=\"\" class=\"wp-image-88\" width=\"270\" height=\"439\"\/><figcaption class=\"wp-element-caption\">Budisti\u010dki sve\u0107enici<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n<h4 class=\"wp-block-heading\"><span class=\"ez-toc-section\" id=\"Lu_Yu_i_%E2%80%9CKlasik_caja%E2%80%9D\"><\/span>Lu Yu i &#8220;Klasik \u010daja&#8221;<span class=\"ez-toc-section-end\"><\/span><\/h4>\n\n\n\n<p>Negdje oko 780. godine nastaje prva knjiga o \u010daju Ch&#8217;a Ching.  Neki ga nazivaju \u010cajni Zakonik, drugi \u010cajni Pravilnik, englezi su ga nazvali &#8220;Klasik \u010caja&#8221;, a zapravo je vi\u0161e od knjige. To je ujedno priru\u010dnik i enciklopedija u kojoj je opisano sve o \u010daju: porijeklo \u010daja, uzgoj, obrada, priprema, pribor za pripremu i puno puno vi\u0161e. Znala\u010dki pripremiti \u010daj i u\u017eivati u njemu, postaje prava umjetnost. Autor Ch&#8217;a Chinga je Lu Yu, siro\u010de odgojeno od strane jednog budisti\u010dnog redovnika. Lu Yu, tada mladi buntovnik nije imao previ\u0161e interesa za budisti\u010dki nauk, pa je radije putovao i nastupao s jednom zabavlja\u010dkom grupom.  Nastupe te grupe redovno je pratio jedan dr\u017eavni slu\u017ebenik kome nije promaknuo britak um  Lu Yu-a te mu je omogu\u0107io da se uz svoje nastupe \u0161koluje i prou\u010dava stare spise. No, oko 760. g. oru\u017eana pobuna prisilila je Lu Yua da napusti podru\u010dje u kojem su nastupali pa ga je put naneo u jedno selo s obiljem polja \u010daja i \u010dajana. Kao mnoge mladi\u0107e i on je bio privu\u010den u \u010dajane gdje su se okupljali i mladi i stari i ondje uz \u0161alicu finog \u010daja raspravljali o umjetnosti i glazbi. U najboljim \u010dajanama poslu\u017eivao se \u010daj vrhunske kvalitete a zrak je odisao najfinijim mirisima mirisnih \u0161tapi\u0107a i raznoga mirisnog cvije\u0107a. Tu se \u010dovjek mogao opustiti i u\u017eivati uz okuse najkvalitetnijih \u010dajeva. Nakon nekog vremena Lu Yu je postao fasciniran i op\u010dinjen \u010dajem, sprijateljio se s vlasnikom jedne \u010dajane i vrlo brzo po\u010deo raditi za njega i voditi \u010dajanu. Tako op\u010dinjen \u010dajem u\u010dio je sve \u0161to je mogao o \u010daju. \u010caj je postao sredi\u0161te njegovog \u017eivota i svo svoje vrijeme posvetio je prou\u010davanju te \u010dudesne biljke. U jednom trenutku odlu\u010dio se povu\u010di u samo\u0107u kako bi detaljno prou\u010dio i zapisao sve \u0161to je nau\u010dio. Rezultat je Ch&#8217;a Ching, objavljen 780. godine. Ne treba niti spominjati kako su ga zbog toga obo\u017eavali svi farmeri tog podru\u010dja koji su bili zainteresirani za uzgoj i preradu \u010daja, jer do tada se znanje o \u010daju prenosilo samo usmeno, s generacije na generaciju od susjeda do susjeda. Sada su kona\u010dno imali jasan i detaljan priru\u010dnik, ne samo za uzgoj i pripremu ve\u0107 i puno vi\u0161e. Jedan od zanimljivih dijelova knjige je i onaj u kojem Lu Yu pi\u0161e o vodi za pripremu \u010daja, od njezine kvalitete do opisa stadija vrenja vode.<\/p>\n\n\n\n<h4 class=\"wp-block-heading has-text-color\" style=\"color:#0c699f\"><span class=\"ez-toc-section\" id=\"Svjetska_epidemija_caja\"><\/span>Svjetska epidemija <a href=\"https:\/\/liketeaalot.com\/2020\/08\/19\/vrste-cajeva\/\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">\u010daja<\/a><span class=\"ez-toc-section-end\"><\/span><\/h4>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-full\"><img data-recalc-dims=\"1\" loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"315\" height=\"160\" src=\"https:\/\/i0.wp.com\/liketeaalot.com\/wp-content\/uploads\/2020\/04\/Svijet-1.jpg?resize=315%2C160&#038;ssl=1\" alt=\"\u0160irenje \u010daja po svijetu\" class=\"wp-image-84\" srcset=\"https:\/\/i0.wp.com\/liketeaalot.com\/wp-content\/uploads\/2020\/04\/Svijet-1.jpg?w=315&amp;ssl=1 315w, https:\/\/i0.wp.com\/liketeaalot.com\/wp-content\/uploads\/2020\/04\/Svijet-1.jpg?resize=300%2C152&amp;ssl=1 300w\" sizes=\"auto, (max-width: 315px) 100vw, 315px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">\u0160irenje \u010daja po svijetu<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p>Dalje kroz stolje\u0107a, <a href=\"https:\/\/liketeaalot.com\/caj\/\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\"><strong>\u010daj <\/strong><\/a>se spominje u mnogim zapisima, razra\u0111uju se razni na\u010dini i rituali vezani uz \u010daj, a nastaju i knjige o \u010daju (Ch&#8217;a Ching; japanski majstor \u010daja Sen Rikyu i njegova pravila \u010dajne ceremonije \u2026). Glas o \u010daju prvi puta dopire do Europe preko Marka Pola, u 13. stolje\u0107u, kroz njegove \u010duvene putopise o Kini (prema novijim istra\u017eivanjima, neki arheolozi i povjesni\u010dari vjeruju da <a href=\"https:\/\/net.hr\/danas\/znanost\/marko-polo-zapravo-nikad-nije-bio-u-kini\/\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\"><strong>Marco nikada nije bio u Kini<\/strong><\/a>, ve\u0107 je o Kini pisao prema informacijama iz \u201edruge\u201c ruke, odnosno pri\u010dama koje je \u010duo na svojim putovanjima; <a href=\"https:\/\/www.teklic.hr\/nesvrstano\/je-li-marko-polo-bio-u-kini\/78389\/\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\"><strong>glavni razlog sumnje o njegovom posjetu Kini<\/strong> <\/a>je \u0161to u svojim spisima uop\u0107e ne spominje \u010daj kao i neke druge kineske obi\u010daje i otkri\u0107a koja se pripisuju Kinezima). Sredinom 16. st. G. B. Ramusio pi\u0161e o \u010daju koji je vidio u Perziji, a nekoliko godina kasnije Vasilij Starkov donio je prvi \u010daj na ruski dvor. \u0160irenje \u010daja na Zapad i razvoj trgovine \u010dajem odvija se za vrijeme dinastije Ching (Mand\u017eu 1644. \u2013 1911. g.).&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Po\u010detkom 17. stolje\u0107a Nizozemci po\u010dinju uvoziti \u010daj u Europu, a do kraja stolje\u0107a \u010daj je ve\u0107 predstavljen diljem Europe.  <\/p>\n\n\n\n<p>Englezi su ga objeru\u010dke prihvatili i postao je nacionalno pi\u0107e; Ana Ducke prva je zapo\u010dela s obi\u010dajem poslijepodnevnog ispijanja \u010daja sa sendvi\u010dima iz vrlo prakti\u010dnih razloga. Englesko plemstvo je, u to vrijeme, imalo obi\u010daj obilno doru\u010dkovati, ne\u0161to slabije ru\u010dati i do ve\u010dere ni\u0161ta nisu jeli. Ani je bilo predugo \u010dekati ve\u010deru (razumijem \u017eenu u potpunosti), pa je prazninu odlu\u010dila popuniti \u010dajem i sendvi\u010dima; obi\u010daj se ustalio pa je englesko poslijepodnevno <em>\u010dajevanje<\/em> postalo nacionalni obi\u010daj.<\/p>\n\n\n\n<p>Nijemci su nakratko podlegli euforiji \u010daja, ali samo na kratko. Brzo su se vratili svom nacionalnom pi\u0107u, pivu.<\/p>\n\n\n\n<p>Francuzi nisu uop\u0107e bili zainteresirani za <a href=\"https:\/\/liketeaalot.com\/caj\/\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\"><strong>\u010daj <\/strong><\/a>i ostali su vjerni vinu i kavi.<\/p>\n\n\n\n<p>Portugalci i \u0160panjolci su slijedili primjer Francuza.<\/p>\n\n\n\n<p>Rusija tijekom 17. stolje\u0107a trguje s Kinom, ali imaju i svoje planta\u017ee pa \u010daj ostaje u njihovoj tradiciji. Kako bi uvijek imali spremnu vru\u0107u vodu izumili su <em><a href=\"https:\/\/liketeaalot.com\/posude-za-caj\/\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">samovar<\/a><\/em>-veliki \u201elonac\/\u010dajnik\u201c u kojem odr\u017eavaju vodu vru\u0107om; kapacitet mu je oko 40 \u0161alica; \u010daj rade u omjeru \u010daj:vru\u0107a voda = 1:3 \u0161to je recept za prili\u010dno jak \u010daj (u Rusiji se pije ve\u0107inom crni \u010daj) pa ga piju s dodatkom limuna ili d\u017eema za pobolj\u0161anje okusa, a \u010desto ga piju i sa kockicom \u0161e\u0107era u zubima. <\/p>\n\n\n\n<p>Amerika je slijedila primjer svoje kolonijalisti\u010dke vlasti pa je ispijanje \u010daja je postalo uobi\u010dajeno, sve do \u010duvene <em>Bostonske \u010dajanke <\/em>1773. nakon \u010dega \u010daj postaje uveliko omra\u017eeni napitak, <em>worst of plagues, detested tea<\/em>.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>1823. godine u indijskoj &nbsp;pokrajini Assam, engleski namjesnik pokrajine, ku\u0161ao je vru\u0107i napitak koji je dobio od lokalnog stanovni\u0161tva. Napitak je bio od suhih listi\u0107a. Namjesnik je tra\u017eio da mu poka\u017eu biljku i iznenadio se \u0161to raste divlje; poslao je uzorak u <em>Botanical Gardens<\/em> u Calcuti gdje su je klasificirali kao istu onu koju su uvozili iz Kine-<em>Camelia<\/em>, samo druga vrsta pa su je klasificirali kao podvrstu-<em>Assamica<\/em>; 9 godina nitko nije pridavao zna\u010daj ovom otkri\u0107u engleskog na\u010delnika, a onda je 1832. g. engleski poru\u010dnik pje\u0161a\u0161tva Assama otkrio da ista biljka raste oko njegove barake pa je i on poslao uzorke u <em>Botanical Gardens<\/em> u Calcuti; East India Company prepoznala je priliku (do tada su uvozili \u010daj iz Kine) te poslala svoga \u010dovjeka u Kinu da nabavi sjeme i dovede stru\u010dnjake, \u0161to je bio pravi pothvat, jer je Kina ljubomorno \u010duvala tajnu uzgoja i prerade \u010daja. Englez je zapravo cijelo vrijeme nosio glavu u torbi, ali <em>mission<\/em> <em>impossible<\/em> na kraju je uspjela; sjeme je posa\u0111eno, osim u Assamu i u drugim podru\u010djima Indije: Cejlonu, Javi i Sumatri, \u010dak i u Rusiji gdje je uspostavljen uzgoj u Gruziji (danas pijemo poznati gruzijski <a href=\"https:\/\/liketeaalot.com\/caj\/\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\"><strong>\u010daj<\/strong><\/a>). <\/p>\n\n\n\n<p>Kona\u010dno, do 1900. g. Kina je izgubila primat u trgovini \u010dajem.<\/p>\n\n\n\n<p>Po\u010detkom 20. st. izumljen je ledeni \u010daj i \u010daj u vre\u0107ici koji se u dana\u0161nje vrijeme najvi\u0161e konzumira (poznate tvrtke koje se bave prodajom \u010daja, ve\u0107im dijelom na tr\u017ei\u0161tu nude oko \u00be \u010daja u filter vre\u0107icama od svoje ukupne proizvodnje). Vre\u0107ica je nastala kao potreba za slanjem velikog broja manjih uzoraka na brojne adrese potencijalnih kupaca, a ne zbog jednostavnijeg poslu\u017eivanja \u010daja, kao \u0161to bi mogli pomisliti. Prve takve vre\u0107ice bile su od svile, a do prakti\u010dnog otkri\u0107a do\u0161ao je Ameri\u010dki trgovac \u010dajem Thomas Sullivan (poslovi\u010dno poznata inventivnost i prakti\u010dnost Amerikanaca). Kupci su odmah shvatili prakti\u010dnost \u010daja u vre\u0107icama i dalje tra\u017eili od Sullivana da im \u010daj dostavlja u istom pakiranju. Da li je Sullivan bio prvi koji je izmislio, otkrio, ovakav na\u010din pakiranja i pripreme \u010daja, dvojbeno je, jer na Tajvanu postoji drevni na\u010din spremanja \u010dajnih listi\u0107a u ovoje kri\u0161ki naran\u010de. No sigurno je prvi koji je patentirao i dobro kapitalizirao takav na\u010din pakiranja \u010daja koji je u dana\u0161nje vrijeme naj\u010de\u0161\u0107e u primjeni.<\/p>\n\n\n\n<p>Dug put je <a rel=\"noreferrer noopener\" href=\"https:\/\/liketeaalot.com\/caj\/\" target=\"_blank\"><strong>\u010daj <\/strong><\/a>pro\u0161ao od vremena <em>homoerectusa<\/em>, koji je (mo\u017eda) u\u017eivao u \u010daju iz prakti\u010dki improviziranog pribora, u zaklonu svojih primitivnih nastambi i skloni\u0161ta,&nbsp; do komfora na\u0161ih domova u kojima danas u\u017eivamo u tom \u010dudesnom napitku, kroz rituale koje smo prilagodili sebi i svom na\u010dinu \u017eivota. Koristimo sofisticirani, majstorski izra\u0111en i&nbsp; umjetni\u010dki ukra\u0161en pribor, usavr\u0161avan kroz dugi niz godina.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-full\"><img data-recalc-dims=\"1\" loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"236\" height=\"354\" src=\"https:\/\/i0.wp.com\/liketeaalot.com\/wp-content\/uploads\/2020\/04\/put-chai-1.jpg?resize=236%2C354&#038;ssl=1\" alt=\"Poplo\u010deni put\" class=\"wp-image-89\" srcset=\"https:\/\/i0.wp.com\/liketeaalot.com\/wp-content\/uploads\/2020\/04\/put-chai-1.jpg?w=236&amp;ssl=1 236w, https:\/\/i0.wp.com\/liketeaalot.com\/wp-content\/uploads\/2020\/04\/put-chai-1.jpg?resize=200%2C300&amp;ssl=1 200w\" sizes=\"auto, (max-width: 236px) 100vw, 236px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">Put<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p>Poslovica ka\u017ee: \u201e100 ljudi 100 \u0107udi\u201c. Ja bih dodao: stotine vrsta \u010dajeva, stotine na\u010dina da se svaka vrsta obradi, stotine na\u010dina da se svaki \u010daj pripremi uz stotine na\u010dina da se u\u017eiva u njemu. Ili mo\u017eemo citirati jednog kineskog cara: <a href=\"https:\/\/liketeaalot.com\/caj\/\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\"><strong>\u010caj <\/strong><\/a>toliko varira u svojoj pojavnosti ba\u0161 kao i lica ljudi.<\/p>\n\n\n\n<p> <a href=\"https:\/\/liketeaalot.com\/caj\/\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\"><strong>\u010caj <\/strong><\/a>je zaista \u010darobna biljka, zaustavlja vrijeme, i omogu\u0107uje nam da, kroz ritual njegovog pripremanja, u\u017eivanje u aromi i okusu koji nam mogu donijeti mir i opu\u0161tanje, proniknemo u sebe. <\/p>\n\n\n\n<p>Ovaj blog nastavlja zajedni\u010dko putovanje \u010daja i \u010dovjeka.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Nevjerojatna povijest \u010daja Putovanje u daleku pro\u0161lost \u010caj je kao biljka, &#8220;lijek&#8221;, napitak, jedinstven. Postoje arheolo\u0161ki dokazi o prvom ispijanju \u010daja koji, prema Ilustriranoj enciklopediji pra\u010dovjeka iz 1978. g. (Illustrated Encyclopedia of Prahistoric Man-1978., editor K. Jelinek) datiraju iz ranog Paleolitika, 500.000 godina unazad. Jo\u0161 je Homo erectus na podru\u010dju sada\u0161nje Kine znao da se [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":71,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"_uf_show_specific_survey":0,"_uf_disable_surveys":false,"advanced_seo_description":"","jetpack_seo_html_title":"","jetpack_seo_noindex":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":""},"categories":[255],"tags":[],"class_list":["post-70","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-povijest"],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/liketeaalot.com\/wp-content\/uploads\/2020\/04\/homo-erectus-chai-2.jpg?fit=340%2C240&ssl=1","jetpack_likes_enabled":true,"jetpack_sharing_enabled":true,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/liketeaalot.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/70","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/liketeaalot.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/liketeaalot.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/liketeaalot.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/liketeaalot.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=70"}],"version-history":[{"count":9,"href":"https:\/\/liketeaalot.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/70\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2789,"href":"https:\/\/liketeaalot.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/70\/revisions\/2789"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/liketeaalot.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/71"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/liketeaalot.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=70"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/liketeaalot.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=70"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/liketeaalot.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=70"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}